Liburnija Regionalni liburnijski portal
Na uvoz hrane u 2012. potrošeno je 2,53 milijarde dolara, da bi u 2014. godini taj trošak skočio na 3,06 milijardi dolara, podaci su Hrvatske gospodarske komore.
Iz godine u godinu raste trošak uvoza hrane dok stotine hektara zarastaju u korov i šiblje, a izdašni zemljopisno-klimatski uvjeti, kojima se među 28 članica Europske unije uz Hrvatsku još mogu pohvaliti tek Španjolska, Grčka, Francuska i Italija, pogoduju eventualno turizmu i turistima kojima na tanjuru uglavnom nudimo uvoznu svinjetinu, rajčice, jagode… O kako golemu odljevu novca na brojna inozemna tržišta proteklih godina je riječ odlično ilustriraju sljedeći podaci: uvoz poljoprivrednih proizvoda i hrane u 2002. dosegnuo je 1,04 milijardi dolara i bio je 18,9 posto veći nego 2000.
Za zaokret još nismo spremni pa je u 2014. godini ostvarena najveća negativna izvozno uvozna bilanca mlijeka, izražena kroz ekvivalent svježega mlijeka dosegnula je količinu od gotovo 280.000 tona što je udio od čak 54% u odnosu na realizirani otkup mlijeka u 2014. koji je iznosio 523 tisuće tona i bio manji za više od 150 tisuća tona od rekordnog otkupa u 2009. Uvoz mliječnih proizvoda kontinuirano raste posebice u godinama nakon ulaska u članstvo EU dok izvoz, ali i proizvodnja bilježe pad.
U mliječnoj strukturi u 2014. naspram rezultata iz 2009, povećana je samo proizvodnja sira za 14 posto dok je primjerice proizvodnja mlijeka za piće pala na 71 posto. Ukupna proizvodnja mliječnih proizvoda prošle je godine u odnosu na 2012. bila manja 17 posto, a naspram 2009. pala je za 21 posto. Lani je u odnosu na 2012. posebice eskalirao uvoz sira, rastao je čak 42 posto na više od 17 tisuća tona, a ukupna domaća proizvodnja iznosila je oko 31 tisuću tona. Istiodobno je izvoz mliječnih fermenata smanjen 42 posto, a konzumnog mlijeka 54 posto.
Ni kod mesnog sektora nema mjesta optimizmu. Prema bazi podataka koju vode u Croatiastočaru u 2014. ukupan uvoz svih vrsta mesa iznosio je 120.515 tona što je 52% više nego u 2012. godini. Samo svinjetine lani je uvezeno 80 tisuća tona za 212 milijuna dolara dok je u domaćim klaonicama obrađeno tek 68,5 tisuća tona i prvi puta je zabilježen veći uvoz od domaće proizvodnje što definitivno zvoni na alarm.
Kod mesnih prerađevina stanje je još poraznije ne samo da je povećan uvoz nego je istodobno zabilježen pad izvoza. Uvoz svih vrsta mesnih proizvoda u 2014. u odnosu na 2012. veći je za 20%, a u tom postotku je u istom razdoblju zabilježen manji izvoz. Što se mesa peradi tiče u 2014. i tu je povećan ukupni uvoz za 25% i to: uvoz pilećeg mesa veći je za 17%, purećeg mesa za 43% a uvoz mesa pataka je više nego udvostručen. Listu prepunu pesimizma nadopunjuju i čokolade te ostali kakao proizvodi, u posljednjoj cjelovitoj godini prije hrvatskog članstva u EU (2012.) pojeli smo 18 tisuća tona uvoznih proizvoda, a tijekom 2014. čak 28 tisuča tona što nas je samo lani stajalo više od 141 milijun dolara. Izgleda da ni kruh, odnosno pekarske proizvode više ne znamo proizvoditi ili možda smatramo kako je i taj biznis neisplativ. Bilo kako bilo tek 2012. za pekarski asortiman inozemnim kupcima poslali smo 106 milijuna dolara za 40 tisuća tona, a za uvoz 49 tisuća tona u 2014. platili 138 milijuna dolara.
Ni voćarsko-povrtna ‘košara’ nije proizvod s domaćih oranica. Jedemo rajčicu i krumpir iz Nizozemske, mrkvu iz Austrije, grašak iz Srbije, a u obilnim količinama iz Španjolske i Grčke uvozimo i jagode, koje bismo mogli proizvoditi tijekom svih 12 mjeseci u godini s obzirom na šarolikost klime i zemljopisnih terena. Tek jabuka i mandarina uz domaću potrošnju imamo i za izvoz, no bez udruživanja usitnjenih proizvođača i odluke da se kroz zajedništvo u marketinškom nastupu krene izvan nacionalnih granica ni tu uspjeha neće biti.
Ulazak Hrvatske u članstvo EU uz visok trend uvoza finalnih proizvoda te nisku kupovnu moć potrošača uzrokovao je i deflaciju potrošačkih cijena mesa, mesnih i mliječnih proizvoda koja neprekidno traje od ljeta 2013. godine, ističe direktor Croatiastočara Branko Bobetić. Potrošačke cijene mesno mliječnih proizvoda, kaže, zabilježile su pad od 3-5% dok je pad neto prodajnih cijena proizvoda mesoprer ađivačke i mliječne industrije daleko veći.
“Galopirajući uvoz koji je dodatno povećan u zadnjih šest mjeseci 2014. nakon uvođenja ruskog embarga, nedostatan trend rasta izvoza uz pad proizvodnje pretpostavljaju sveobuhvatnu sinergiju aktivnosti Vladinih institucija te poduzetnika u realnom sektoru na smanjenju troškova proizvodnje, povećanju proizvodnosti i konkurentnosti te značajnijem rastu izvoza kako na europsko tržište tako i tržišta trećih zemalja,” kaže Bobetić.
Izvor: Poslovni dnevnik
