Liburnija Regionalni liburnijski portal
Nedavno su Odjel za kulturu grada Rijeke i Savez udruga Molekula održali javno savjetovanje o modelu, mogućnostima i razvoju suradničkoga projekta društveno-kulturnog centra. Održano savjetovanje je zapravo jedan od prvih i obveznih koraka u sklopu projekta za koji su Grad Rijeka i Savez udruga Molekula zajednički aplicirali prema Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva (NZRCD).
Radi se o Zakladinom pilot projektu Prostori (su)djelovanja – razvoj programa revitalizacije prostora u javnom vlasništvu kroz partnerstvo s organizacijama civilnog društva, na koji su se Rijeka i Molekula javili među ostalih 30-ak hrvatskih gradova. Nakon prvog su kruga ušli su u tzv. A kategoriju gradova koji su „najspremniji za daljini rast programskih aktivnosti i pretvorbe prostora u nove centre nezavisne scene“. To zapravo znači da će najvjerovatnije i dobiti sredstva od NZRCD za revitalizaciju prostora Filodrammatice, Palacha (danas punog naziva Omladinski kulturni centar) i Marganova. Prošle godine u rujnu Savezu udruga (SU) dodijeljena su na upravljanje tri navedena gradska prostora u kojima, kroz suradnju sa Studentskim kulturnim centrom, imaju obvezu organizirati i izvoditi programske aktivnosti iz domene tzv. nezavisne kulture, a nakon toga zakladin natječaj došao je kao idealan nastavak za daljnji razvoj ovog civilno-javnog partnerskog projekta. Namjera je Zakladinog projekta Prostori (su)djelovanja u narednim godinama, kroz javno-privatne modele, stvoriti deset društveno-kulturnih centara u Hrvatskoj.
Cilj je tih centara uključivanje građana u donošenje odluka i otvaranje prostora javnosti za društveni i kulturni život u gradovima, a svrha samoga natječaja pripremiti gradove i udruge za pisanje i prijavljivanje projekata na buduće europske natječaje, konkretno na Europski socijalni fond. Tako i sredstva dobivena na natječaju Prostori (su)djelovanja prvenstveno služe kako bi se pripremila dobra dokumentacija za natječaje EU u narednom periodu.
Modeli koje gradovi kao nositelji projekata i organizacije civilnog društva kao njihovi partneri predlažu moraju biti održivi, participativni i temeljeni na programsko-prostornim studijama, pojasnio je moderator javnog savjetovanja Igor Bajok iz udruge SMART.
Pokazatelj participativnosti „riječkog“društveno-kulturnog centra bit će pored ostalog i broj udruga koje nisu članice Molekule a koje će također koristiti navedene (ne zaboravimo, javne) prostore. Na koji će ih pak način moći koristiti bit će definirano dokumentom – sustavom korištenja prostora – koji izrađuje SU Molekula a trebao bi biti gotov do kraja studenog odnosno najkasnije kraja godine, kako je to kazao Damir Batarelo, predsjednik Saveza.
Naveo je i da je u prvih godinu dana suradničkog odnosa Grada i Molekule u prostorima koji su im prepušteni na upravljanje svoje programe izvodilo 20-ak različitih udruga (dakle 10-ak više nego što ih broji sama Molekula) te je najavio i novu članicu Molekule, LGBTIQ udrugu i centar Druga Rijeka.
I Ivan Šarar, pročelnik Odjela za kulturu Grada Rijeke, ovaj moment vidi kao početak otvaranja navedenih gradskih prostora prema udrugama koje nisu članice SU Molekula. Pojašnjava da su društveno-kulturni centri zamišljeni kao centralne točke razvoja nezavisne kulturne i civilne scene u cijelosti.
Što se pak održivosti budućeg riječkog društveno-kulturnog centra tiče, valjat će razmotriti pitanja naplate prostora, što je pogotovo važno u kontekstu Marganova, prostora s najvećim (komercijalnim) potencijalima ali i najvećim potrebama i najnejasnijim planovima za buduće iskorištenje. Stoga je i sam Šarar, a i rasprava koja se razvila nakon uvodnog predstavljanja, apostrofirao da će – zajednički – trebati promisliti „što s Harterom“.
Šarar se dotakao i pitanja centralizacije odnosno institucionalizacije nezavisne scene, podsjetivši kako u procesu njenog rasta, što dakle znači i zadobivanja veće količine (javnog) novca te stoga nužnog približavanja izvoru sredstava, ona nerijetko postaje institucionaliziranija odnosno centraliziranija, te se nezavisni predznak istiskuje. Možda u riječkom slučaju o tome još nije potrebno razmišljati no dobro je znati da je stav pročelnika za kulturu „ne previše centralizacije“.
