Liburnija Regionalni liburnijski portal
Udruga PaRiter u srijedu, 21. listopada, u vremenu od 16 do 20 sati, organizira događanje „Živa knjižnica – Ne sudi knjige po koricama“ u prostorijama Narodne čitaonice u Rijeci.
Društvo bez predrasuda teško je zamisliti, kao što je teško zamisliti pojedinca bez stereotipa prema nekome ili nečemu. Naime, predrasude i stereotipi sastavni su dio društva, kao i pojedinca koji tom društvu pripada. Često je teško i/ili nemoguće odrediti kada smo i kako stekli određeni stereotip i predrasudu. Često su stereotipi i predrasude odraz straha od drugačijeg – straha kojeg koji smo kreirali sami ili smo ga preuzeli iz društva koje nas okružuje.
Jedna od inovativnijih metoda suzbijanja predrasuda i, paralelno s time, diskriminacije, je metoda žive knjižnice. Nastala je 2000. godine u Danskoj s ciljem da približi ljude koji u standardnim okolnostima ne bi imali priliku da se upoznaju. Nakon što se metoda pokazala efikasnom, pogotovo kod mlade populacije, preuzele su je različite organizacije, uključujući i Vijeće Europe te je do sada održana u sedamdeset zemalja diljem svijeta.
Živa knjižnica funkcionira kao i svaka druga knjižnica – čitatelji i čitateljice dođu u knjižnicu i „posude“ knjigu na ograničeno vrijeme. Jedina razlika je u tome što su u živoj knjižnici knjige ljudi, a njihove stranice zapravo su nesvakidašnje životne priče i iskustva iz svakodnevnog života. Posjetitelji pomoću kataloga odaberu knjigu koja je slobodna i koja ih zanima te ju iščitavaju u polusatnom razgovoru.
„Živa knjižnica je specifična po tome što vas suočava, lice u lice, s vlastitom predrasudom. Riječ je o trenutku kada upoznate nekoga za koga ste mislili da je ovakav ili onakav, a onda vas ta osoba u roku od trideset minuta uvjeri u apsolutno suprotno. Znači, to je metoda, koja na licu mjesta dovodi do promjene. Jer ako ste upoznali jednog tko je drugačiji od onoga što ste mislili, odmah vam se javlja ono pitanje koliko ih još postoji takvih.”, pojašnjava Katarina Mikulić iz riječke udruge PaRiter.
Naime, u živoj knjižnici, knjige su pripadnici/ce ranjivih skupina, koji, ponekad i prvi put, imaju priliku progovoriti o vlastitim iskustvima diskriminacije te o stereotipima s kojima se suočavaju, a čitatelji/ce mogu direktno u interakciji s njima preispitati svoje predrasude i informirati se o problemima s kojima se oni susreću. Knjige i čitatelji ulaze u međusobni dijalog koji je za mnoge od njih jedinstvena prilika da razgovaraju s pripadnicima određenih skupina i iz prve ruke čuju što znači “biti u koži onog drugog/druge”. Upravo dijalog omogućava i knjigama ne samo da pričaju svoju priču, već i da odgovaraju na pitanja, ali da ih i postavljaju te tako saznaju i/ili nauče nešto novo. Iz tog razloga, ova metoda djeluje pozitivno i na proces socijalizacije pripadnika manjinskih i/ili ranjivih skupina, a nerijetko završava i pozitivnim pričama o prijateljstvu koje traje puno duže od vremena koje su čitatelj i knjiga dobili u živoj knjižnici.
„Cilj je uključiti manjinske skupine u javni prostor te ih povezivati s širom zajednicom. U Rijeci ima puno udruga čiji je rad usko usmjeren prema svojim korisnicima, kao što su osobe s invaliditetom, LGBTIQ osobe, branitelji, pripadnici i pripadnice nacionalnih i vjerskih manjina… Ono što nedostaje je njihova vidljivost u javnom prostoru, u društvu kojem pripadaju. S druge strane, treba dati priliku široj javnosti da ih upozna, da prošire svoje vidike, preispitaju svoja uvjerenja i prevladaju svoje predrasude. Iz tog razloga želimo Riječanima dati priliku da upoznaju svoje sugrađane, da saznaju nešto više o njima i njihovim problemima, ali i životu općenito“, poručuju iz Udruge PaRiter.
Na policama knjižnice naći će se petnaest pripadnika različitih skupina, poput seksualnih manjina, osoba s invaliditetom, socijalno ugroženih osoba te migranti i izbjeglice. Čitatelji mogu postati svi oni koji su spremni suočiti se s vlastitim predrasudama te upoznati ljude s kojima možda nikad nisu imali priliku pričati.
