Početna - IZDVOJENO - Rekordna proizvodnja opijuma u Afganistanu tijekom 2013.
Afganistan opijum
Ilustracija/foto: web

Rekordna proizvodnja opijuma u Afganistanu tijekom 2013.

U Afganistanu polja zasađena opijumom u 2013. dosegnula su rekordnu razinu, što bi moglo objasniti potrebu proizvođača da si osiguraju prihode prije potencijalne destabilizacije zemlje koja bi mogla nastati nakon povlačenja NATO-ovih snaga 2014., stoji u izvješću UN-a.

Tijekom 2012. zasađene površine opijumom pokrivale su 154.000 hektara zemlje, a u 2013. iznosile su 209.000 hektara, što je za 36 % više.
Prema godišnjem izvješću UN-ova Ureda za borbu protiv droga i zločina (UNODC) premašen je i neslavni rekord iz 2007.

Prema podacima afganistanskih vlasti i UN-ovih službi tijekom 2013. proizvedeno je 5500 opijuma, a u izvješću se navodi i podatak prema kojemu je proizvodnja ovog opijata mogla biti i veća da su meteorološke prilike bile bolje, osobito u južnim i zapadnim afganistanskim regijama.

Opijum - više

Opijum - više

Opijum, poput koke, ima vrlo dugačku povijest. Ta povijest je dvojaka – opijum je pokretao gospodarstva čitavih zemalja, a morfin izoliran iz opijuma olakšao je bolove mnogim ljudima. Istovremeno, pokretao je i ratove, krojio granice zemalja, a možda niti jedna droga nije uništila toliko života kao opijum.

Opijum se dobiva iz soka koji se sakuplja iz nezrelih tobolaca opijumskog maka (Papaver somniferum) koji se toliko dugo uzgaja da više ne postoji njegov divlji oblik. Po nekim podacima ljudi su otkrili opijumski mak još u neolitiku, no do otkrića kako dobiti opijum iz maka došlo je postupno i par tisuća godina kasnije, pa se kao početak korištenja opijuma najčešće spominje razdoblje oko 4000 godina prije Krista.

Glavna djelatna tvar u opijumu je morfin, alkaloid koji ima analgetsko i sedativno djelovanje na centralni živčani sustav (što je suprotno od kokaina koji je stimulans).

Nije poznato zašto P. somniferum uopće proizvodi kompleksnu molekulu kao što je morfin. Po nekim teorijama morfin ga štiti od toga da ga životinje pojedu, dok neke druge kažu da je morfin bitan za formaciju sjemena. No, najzanimljivija je teorija da je mak u simbiozi s čovjekom i da proizvodi morfin da bi ga ljudi uzgajali – morfin u zamjenu za osiguranu budućnost.
Iako ga nazivamo makom, P. somniferum nije isti onaj mak koji nalazimo na poljima u proljeće. To je biljka visoka od 90 do 150 cm, bijeloga cvijeta, ali može se naći i onaj s ružičasto-crvenim ili blijedo ljubičastim cvijetom. U sredini cvijeta nalazi se malena okruglasta struktura, tobolac, na vrhu kojeg je prsten prašnika. Nakon cvatnje makov tobolac, za sada tek veličine malo većeg zrna graška, počinje ubrzano rasti dok ne dosegne veličinu kokošjeg jajeta. U svakom tobolcu se može naći i do 1000 sjemenki koje se, kada tobolac potpuno sazrije, raspršuju kroz rupice pri vrhu tobolca maka dok se on trese na vjetru, izgledajući pomalo poput dječje zvečke.

Te sjemenke iste su one koje mi koristimo u kolačima, no nemaju isti efekt kao opijum. Ali, kod vrlo osjetljivih testova na opijate u urinu, može se stvoriti lažno pozitivan rezultat nakon konzumiranja sjemenki.

No, prije sazrijevanja makovog tobolca, događa se za ljude najunosniji dio – sakupljanje soka i prerada u opijum.

Rabljena Vozila

Komentiraj

x

Pogledajte još

Dujmić odgovorio na Kiriginove navode o minusima

Izgleda da je “fer gradonačelnik” još uvijek u izborima i nastavlja iznositi neistine na moj račun, sada izjavljujući da je ...