Liburnija Regionalni liburnijski portal
Prije tjedan dana medicinski timovi Kliničkog bolničkog centra Rijeka obavili su pet transplantacija bubrega. Budući da se u riječkoj bolnici transplantacije obavljaju već punih 45 godina, ova činjenica sama po sebi ne bi bila vijest, da riječki urolozi ovaj put nisu samo spašavali živote teško bolesnih pacijenata transplantacijom, već su i »spasili« i same bubrege koji su u Rijeku došli putem Eurotransplanta, a koje je prije riječkog centra zbog složenosti samog zahvata transplantacije odbilo više europskih transplantacijskih centara u Njemačkoj, Mađarskoj i Austriji.
Liječnici Klinike za urologiju tako su tijekom vikenda prvi u Hrvatskoj obavili vrlo složenu transplantaciju tzv. potkovičastog bubrega te transplantaciju bubrega čiji je donor bilo novorođenče staro 24 dana. Predstojnik Klinike za urologiju doc. dr. Josip Španjol kaže da su svi transplantirani pacijenti dobro te bi uskoro trebali biti otpušteni kući.
– Vikend je bio uistinu radan, ja sam u petak ušao u bolnicu i izašao u utorak. U petak smo započeli s transplantacijama da bi ih tijekom vikenda sveukupno napravili pet: u petak su obavljene prve dvije transplantacije bubrega, u subotu dvije i u nedjelju jedna. U tih pet transplantacija napravili smo prvi put u Hrvatskoj dvije i u svijetu ekstremno rijetke transplantacije bubrega.
Riječ je o slučajevima koji su složeni jer su komplicirani njihovi donori. Tako se u prvom slučaju radilo o potkovičastom bubregu, a radi se o prirođenoj malformaciji pri čemu su dva bubrega spojena u jedan preko svojih donjih polova jednim mostom od bubrežnog tkiva, piše Novi list.
Mađari koji su radili eksplantaciju odbili su razdvojiti taj bubreg pa je Eurotransplant ponudio bubrege Njemačkoj gdje su liječnici također odbili raditi taj složen zahvat da bi Eurotransplant naposljetku bubreg ponudio nama. Mi smo prihvatili taj izazov i spasili bubrege čija je donorica inače bila 17-godišnja bolesnica koja je umrla uslijed moždane aneurizme, objašnjava doc. dr. Španjol.
Operacija je započela tako da su liječnici za početak dva i pol sata razdvajali spojene bubrege. U ovom je slučaju potrebna velika preciznost, treba posebno označiti krvne žile da se ne prereže kriva, a isto je i s kanalnim sustavom.
Kad se bubrezi razdvoje trebaju se zašiti rubovi da bubreg ne krvari i ne dolazi do curenja urina, a sve se radi na ledu u posudi s hladnom vodom, na temperaturi između dva i četiri stupnja Celzijeva.
Bubrezi su presađeni dvojici mladih bolesnika u dobi od 39 i 36 godina, a kako ističe doc. dr. Španjol bubrezi su odmah profunkcionirali, pacijenti imaju uredne nalaze i u ovom su trenutku spremni za otpust iz bolnice. Iako je riječ o bubrezima s malformacijom, ona je samo anatomske prirode.
– Potkovičasti bubreg se može donirati jer su takvi bubrezi potpuno funkcionalni. Oni su kao sijamski blizanci koji potpuno normalno funkcioniraju kad se razdvoje. Zahvat kakav smo mi izveli, u svijetu je dosad napravljen u pedesetak slučajeva, a naši su pacijenti bili upoznati s činjenicom da dobivaju bubrege s malformacijom, kaže doc. dr. Španjol dodajući da je nakon potkovičastog bubrega, u nedjelju od Eurotransplanta pred riječke medicinske timove stigao novi izazov – bubrezi djeteta starog svega 24 dana. Bubrege su prethodno odbili u bolnici u Grazu, a riječki urolozi još su jednom, kao prvi u Hrvatskoj uspješno obavili ovakvu transplantaciju.
– Beba je umrla u Osijeku, bubrezi su eksplantirani i ponuđeni Eurotransplantu. Nakon Graza ponuđeni su nama, mi smo ih prihvatili i uspješno obavili zahvat presadivši bubrege pacijentici koja je 1961. godište. Problem kod tih bubrega je što su oni ekstremno mali, veličine svega tri do četiri centimetra i ugrađuju se u bloku jednoj osobi. Najveći problem za nas predstavlja tehnika jer su u slučaju takvih bubrega žile toliko sitne da ih je teško spajati.
Ovim bubrezima će trebati još neko vrijeme da porastu: za pola godine će se udvostručiti, za godinu utrostručiti i takvim će tempom rasti do veličine bubrega odrasle osobe da bi tada u potpunosti preuzeli funkciju, pojašnjava doc. dr. Španjol.
Zanimljivo je da ovakvi bubrezi imaju slabiju imunogenost i brzo se prilagođavaju imunološkom sustavu primatelja zbog čega se lijekovi za imunosupresiju daju u minimalnoj dozi. U komunikaciji s imunološkim sustavom primatelja takvi bubrezi modificiraju svoju ekspresiju HLA-gena i žive vrlo dugo.
