Hrvatska je na petom mjestu po siromaštvu stanovnika u EU-u. Nalazimo se iza Grčke, Rumunjske, Španjolske i Bugarske. A da zaustavi trend u kojemu čak trećini stanovništva prijeti siromaštvo, mjerodavno Ministarstvo donosi strategiju. No stvarni život ipak je nešto drugo, piše HRT.
Čak 900.000 stanovnika Hrvatske živi ispod granice siromaštva. Za potvrdu te tužne činjenice ne treba listati hladne statističke biltene. Dovoljno je otići na teren, među ljude kojima su slike neimaštine svakodnevica. Oni će mnogo preciznije detektirati trend koji ne obećava put u svijetlu budućnost.
U Hrvatskoj je siromašno jednočlano kućanstvo s godišnjim prihodom manjim od 24.000 kuna ili četveročlano s dvoje malodobne djece s manje od 50.000 kuna. Ne treba biti matematički virtuoz za zbrajanje očitog – u Europsku uniju smo ušli kao neuhranjena, kašljucava i lijena Pepeljuga sa slabim izgledima za životni preokret.
Tako se, zahvaljujući susretljivosti prema organiziranome kriminalu, u zemlji Slavonije rijetko jede meso. Rajske plaže i restorani na rivama mnogima su samo kadrovi s TV ekrana, a voće i povrće slika iz šarenih kataloga o važnosti zdrave prehrane. Redovito plaćanje režija i kredita prije je iznimka nego pravilo, a trgovine rabljenom odjećom posluju bolje nego ikad. Statistika zlokobno upozorava – bolje biti neće.
A nije da nam štimaju ni organizacijska pa ni moralna komponenta. Prema nekim procjenama, u siromašnoj i većinski kršćanskoj Hrvatskoj na godinu u smeću završi hrana vrijedna 4 milijarde kuna, piše HRT.