Početna - IZDVOJENO - U Rijeci prvi put pacijentu ugrađeno umjetno srce
operacija
web

U Rijeci prvi put pacijentu ugrađeno umjetno srce

Ugradnjom umjetnog srca, točnije pumpe koja se ugrađuje bolesniku u srce kad ono izgubi svoju osnovnu funkciju, liječnici Kliničkog bolničkog centra Rijeka spasili su život 60-godišnjem pacijentu koji je hospitaliziran u krajnjem stadiju srčane slabosti te je od mogućih 75 posto funkcije srca, njegovo srce funkcioniralo na svega deset posto.

Ugrađeni uređaj poznat je još pod stručnim nazivom VAD (ventricular assist device) i prvi je put ugrađen u riječkom Zavodu za kardijalnu kirurgiju. Implantacijom umjetnog srca, operacije koja se u Hrvatskoj izvodi još samo u KBC-u Zagreb i KB-u Dubrava, KBC-u Rijeka dokazao je da je u samom vrhu hrvatske, ali i svjetske medicine, piše Novi list.

KBC u elitnom društvu

– Zbog brojnih pratećih bolesti naš bolesnik nije bio kandidat za transplantaciju. U stanju kojem je bio kada je doveden u bolnicu, ne bi mogao više nikada napustiti bolnicu pa je ovo bio jedini način da se bolesniku spasi život. Odluka o ugradnji umjetnog srca u navedenog bolesnika donesena je u konziliju kardiologa, kardioanesteziologa i kardijalnih kirurga prema međunarodnim smjernicama o odabiru bolesnika, a zahvat je protekao bez komplikacija. Bolesnik se dobro oporavlja i prema mjerenjima funkcija srca mu se povećala za 50 posto. Ako se oporavak nastavi ovim tempom očekujemo njegov izlazak iz bolnice za deset do petnaest dana, kaže doc. dr. Igor Medved pročelnik Zavoda za kardijalnu kirurgiju.
Prema njegovom objašnjenju, kada bolesnikovo srce izgubi svoju osnovnu funkciju, a to je pumpanje krvi u sve organe tijela, umjetno srce nadomješta tu izgubljenu prirodnu funkciju. Pumpa se ugrađuje u bolesnika kod kojih njihovo srce više nije svojim radom u stanju održavati normalan život. Ugradnjom umjetnog srca produžuje se život bolesnika i poboljšava njegova kvaliteta u iščekivanju transplantacije srca. Kada pacijent nije kandidat za transplantaciju srca, umjetno srce je konačna terapija za takve bolesnike.

– Prije izuma umjetnog srca svi bolesnici kojima srce iz različitih razloga nije moglo biti transplantirano ili ga nisu dočekali na listi, umirali bi zbog srčane slabosti. Važno je napomenuti da je ovim KBC Rijeka i Zavod za kardijalnu kirurgiju jedini izvan Zagreba snažno iskoračio i ušao u elitno društvo svjetskih i dvaju hrvatskih bolnica koje navedeni uređaj ugrađuju već posljednje dvije godine, a to su KBC Rebro i KB Dubrava. Program ugradnje umjetnog srca smo razvili nakon dugotrajne edukacije u inozemnim, ali i našim centrima. Radi se o izrađenom programu koji će se nastaviti raditi kako bi našim bolesnicima pružili najviši nivo zdravstvene zaštite, a sam je program u potpunosti započet s profesionalcima uz izgrađenu organizacijsku, strukturnu, profesionalnu i administrativnu potporu KBC Rijeka. Moramo znati i da je sam proces operacije bez obzira na to koliko zahtjevan bio, samo jedan u nizu kotačića čitavog procesa. Bez dobre pripreme i obrade bolesnika na kardiologiji, bez vrhunskog poslijeoperacijskog intenzivnog liječenja bolesnika od strane naših kardioanesteziologa, bez visoko educiranih perfuzionista, bez naših vjernih uvijek prisutnih i ponekad neopravdano zapostavljenih sestara, instrumentara i svih ostalih, uspjeh ovakvih zahvata nije moguć, ističe doc. dr. Medved.

15 kandidata za ugradnju

VAD ili popularno nazvan umjetno srce izuzetno je vrijedan uređaju čiju ugradnju odobrava HZZO za svakog pojedinog bolesnika. Procedura odobravanja ujednačena je za sve ustanove koje implantiraju navedene uređaje i financirana se sredstvima izvan bolničkih proračuna. Riječki stručnjaci procjenjuju da godišnje na području koje gravitira riječkom KBC-u ima oko 15 bolesnika koji su kandidati za ugradnju umjetnog srca, a u Rijeci se mogu zbrinuti i bolesnici iz drugih krajeva Hrvatske.

Kako objašnjava doc. dr. Medved, bolesnici se odabiru prema međunarodno određenim smjernicama, a odluku donosi konzilij poznat pod internacionalnim nazivom još i kao »heart team« kojeg čine kardiolog, kardioanesteziolog i intenzivista te kardijalni kirurg. U ovom slučaju to su bili prof. dr. Alen Ružić, prof. dr. Željko Župan i doc. dr. Igor Medved.

– Za ovakvu vrstu sofisticirane i visokotehnološke medicine timski rad je neophodan. Kada govorimo o implantaciji umjetnog srca, onda sve počinje s kardiolozima kod kojih dolaze takve bolesnici. Čitav proces kreće od dobrog odabira bolesnika, njegove pripreme prije same operacije, sama operacija te nakon toga vođenje bolesnika u jedinicama intenzivnog liječenja što je od neizrecive važnosti jer, ako bolesnik postoperativno nije dobro vođen, može propasti sav prethodni rad. Bez obzira na visoku cijenu samog zahvata, on u konačnici smanjuje troškove jer smanjuje trajanje hospitalizacije takvih bolesnika koji su ranije u bolnici provodili četiri do pet mjeseci godišnje, i to u jedinicama intenzivnog liječenja na vrlo skupim lijekovima, a da ne govorimo o infekcijama koje se tada nerijetko događaju i za koje se koriste velike doze skupih antibiotika. Visoko razvijene zemlje su izračunale da im se više isplati ugrađivati ovakve skupe uređaje nego tijekom deset godina liječiti ovakvog bolesnika na neki drugi način, pojašnjava doc. dr. Medved.

Trajna terapija

Drugi član riječkog »heart teama« anesteziolog i bolnički transplantacijski koordinator, prof. dr. Željko Župan kaže da postoje pacijenti, koji su doduše rijetki, koji se toliko priviknu na pumpu da odustanu od transplantacije srca. Uobičajeno, danas su umjetna srca trajna terapija za bolesnike koji nisu kandidati za transplantaciju i koji s pumpom mogu dugo i puno kvalitetnije živjeti. Ako pak i jesu kandidati za transplantaciju srca, onda ovaj uređaj služi za premošćivanje vremena do nalaženja organa.
– Također, neki recentni znanstveni radovi pokazali su da se srce nakon ugradnje treće generacije ove pumpe prilično oporavi, a kod nekih bolesnika do te mjere da srce bude toliko oporavljeno da se razmatra i mogućnost skidanja pumpe, kaže prof. dr. Župan.
Nakon uspješne operacije i ugradnje prvog VAD-a u riječkoj bolnici u ovom je trenutku najvažniji intenzivistički dio cjelokupne priče vraćanja srčane funkcije bolesniku s prvim umjetnim srcem. Kako tumači prof. dr. Župan, u trenutačno se usklađuje rad pumpe i prirodni srčani rad bolesnika. Prije otpuštanja iz bolnice cilj je postupno dovesti bolesnika u optimalne uvjete u kojima će se moći samostalno hraniti i biti pokretan, što riječki pacijent zbog teške primarne bolesti srca prije ugradnje umjetnog srca više nije bio.

 

Rabljena Vozila

Komentiraj

x

Pogledajte još

Obavijest – naplata naknade Hrvatskih voda za uređenje voda

Grad Opatija je od 2020. godine, sukladno zahtjevu Hrvatskih voda, preuzeo poslove naplate naknade za uređenje voda, koja se naplaćuje ...