Liburnija Regionalni liburnijski portal
Gost Dnevnika Nove TV Vedran Šošić, viceguverner Hrvatske narodne banke, komentirao je daljnji rasplet oko krize u eurozoni i Grčkoj.
Šošić je naglasio kako se ne vjeruje da je moguća panika na financijskim tržištima, čak i u slučaju najgoreg, po Grčku i eurozonu, scenarija.
Čini li Vam se da Grčka ostaje ili izlazi iz Eurozone?
Obzirom na sve obrate koje smo vidjeliu posljednjih nekoliko tjedana, mislim da je apsolutno nemoguće predvidjeti što će se večeras dogoditi. odnosno, ako se dogodi scenarij da Grčka odbije sporazum, tada ćemo vjerojatno znati. Ako Grčka ipak odluči ići u novi program, tad je moguće da ćemo narednih nekoliko dana gledati usvajanje predloženih mjera u grčkom parlamentu i nekim od zemalja članica eurozone, tako da ćemo još pričekati s konačnim rezultatom. međutim, taj je proces sklon nezgodama.
Ajmo hipotetski, ako se odluči za izlazak iz eurozone da li se automatski povlače euri iz optjecaja ili se tiskaju neki bonovi? S čim će plaćati – kuponima…
Grci ne žele izaći iz eurozone, međutim, obzirom na to da više nemaju pristup eurima, moguće je da će uvesti neko svoje prijelazno sredstvo plaćanja, čisto za transakcijske svrhe. Uvođenje novca je jedna dugotrajna operacija, što god da oni sad uvedu, bit će to samo privremeno sredstvo plaćanja, samo da se transakcije mogu odvijati.
A što je s ušteđevinom grčkih građana koja je u eurima?
Ona je trenutno blokirana i vjerojatno će ostati, u slučaju da programa ne bude, blokirana do daljnjeg. Imamo i mi iskustva sa starom deviznom štednjom, kad su depoziti bili nedostupni građanima, na neko duže vremensko razdoblje, moguće je da će se to dogoditi i u ovom slučaju.
Ako se otvore banke u Grčkoj koliko one mogu raditi i što će izdavati?
One apsolutno ne mogu raditi ako se dogovor ne postigne. Znači, banke su se zatvorile zbog navale štediša, deponenata, u strahu od izlaza Grčke iz eurozone. Bez novog dogovora banke se ne mogu otvoriti, ili se barem depoziti ne mogu početi isplaćivati štedišama.
Grci su dužni zemljama eurozone, oni kredite neće vratiti. Koliko će recimo, njemačka država svog novca povući iz Atene?
Nakon odluke, odnosno onog što se popularno zove bankrot, slijede pregovori. Znači, pregovori u kojima se razgovara. Taj proces nije ni na koji način uređen, nije institucionaliziran, rije je o nekakvim ad hoc pregovorima, iskustvo je pokazalo, u kojima se obično dogovara otpis dijela potraživanja i dinamika povrata i uvjeti vraćanja preostalih potraživanja. Dužnicima je također u interesu da dođu do takvog sporazuma, jer im tek sporazum omogućava povratak na financijska tržišta, znači ponovno zaduživanje na financijskim tržištima.
I na kraju, mi smo daleko od eurozone, no možemo li mi i uz ovakve potrese biti spokojni?
Ono što smo proteklih dana vidjeli na financijskim tržištima i sigurno će obilježiti naredne dane, jest pojačana kolebljivost, volatilnost, znači veće malo oscilacije tečaja eura, premija rizika, cijena dionica. Međutim, čini se da tržište neće intenzivno reagirati čak ni u najgorem scenariju. Sve informacije su već sadržane u cijenama i ne vjeruje se da je moguća panika na financijskim tržištima.
Izvor: Dnevnik hr.
