Danas je 71. dan godine.Do kraja ima 294 dana.
1912. Albert Berry izveo prvi skok padobranom iz aviona.Iako je na ideju iskakanja padobranom došao je krajem 15. stoljeća veliki Leonardo da Vinci. Leonardo nikad nije pokušao izraditi padobran, ali stoljeće kasnije to je pošlo za rukom našem Faustu Vrančiću. On je sa svojim primitivnim padobranom 1617. čak i skočio s jednog tornja u Veneciji. Sve do pojave braće Montgolfier i razvoja balona, padobran je zaboravljen. Jean Pierre Blanchard je 1785. razvio prvi padobran koji se mogao smotati i iskoristio ga za skok iz balona. Padobran se nastavio razvijati i postao je manji i sigurniji za upotrebu. Kapetan američke vojske Albert Berry izveo je skok iz aviona padobranom promjera 12 metara. Usprkos ovome, vojska nije htjela uvesti padobrane u upotrebu jer se vjerovalo da ljudsko tijelo ne može izdržati slobodan pad duže od nekoliko sekundi. Tek 7 godina kasnije (1919.), Leslie Irvin i Floyd Smith uspjeli su nakon serije uspješnih skokova uvjeriti američku vojsku da uvede padobrane i otvori prvi centar za obuku padobranaca.
1537. Tvrđava Klis je nakon ogorčene bitke pala u ruke Turaka. Nakon pobjede Turci su Petra Kružića, uskočkog kapetana Klisa smaknuli, a samu tvrđavu pretvorili u sjedište upravne jedinice Kliškog sandžaka. Preživjeli Uskoci, kojima je Klis kroz srednji vijek bio središte, nakon toga su preselili u Senj odakle su nastavili borbu protiv Turaka i Mlečana.
1938. Austrijanci su saznali što točno znači Hitlerov slogan “Svi Nijemci u jednoj državi”. Referendumom koji je održan pod strogim nadzorom nacista, tako da su oni doslovno vidjeli tko je bio ‘za’, a tko ‘protiv’ pripajanja Austrije Njemačkoj došlo je do Anschlussa. Rezultati referenduma zbog iznimno stroge nacističke kontrole bili se nevjerovatni, čak 99,7% stanovništva Austrije izjasnilo se za pripojenje.
2003. Srpski premijer Zoran Đinđić ubijen je ispred zgrade Vlade Srbije u Beogradu. Atentat je izvršio Zvezdan Jovanović, pripadnik srbijanske Jedinice za specijalne operacije, s prozora ureda 55 na drugom katu zgrade Zavoda za fotogrametriju u Ulici admirala Geprata. Stvarni nalogodavci atentata, koji je bio pokušaj državnog udara, do danas nisu pronađeni, a kao izvršioci su na 40 godina zatvora osuđeni Milorad Luković (Ulemek) Legija, vođa JSO i Zvezdan Jovanović.
1945. Ana Frank umrla u koncentracijskom logoru
1881. Andrew Watson je u svom škotskom debiju postao prvi crnački međunarodni nogometaš i kapetan momčadi.
1894. U Vicksburgu u Mississippiju Coca-Cola se, nakon osam godina postojanja, po prvi put počela prodavati u bocama.
1931. Australci slave Dan Canberre. Radi se o spomenu na dan kada je počela izgradnja Canberre nakon raspisivanja natječaja za dizajn na kojem su pobijedili arhitekti iz Chicaga, Walter Burley Griffin i Marion Mahony Griffin.
1918. Moskva je opet postala glavni grad Rusije nakon što je tu titulu 215 godina nosio Sankt Peterburg, odnosno od 1914. godine Petrograd.
1930. Mahatma Gandhi je započeo tzv. Dandi marš. Radilo se o 320 kilometara dugom putu u trajanju od 24 sata, usprkos britanskoj zabrani, kojime je prosvjedovao protiv britanskog monopola u trgovini solju.
1947. Američki predsjednik Truman iznio je svoju tzv. Trumanovu doktrinu pred Kongresom SAD-a. Događaj koji neki povjesničari smatraju početkom Hladnog rata bio je plan zaustavljanja širenja komunizma i to davajući ekonomsku pomoć Turskoj i Grčkoj kako ne bi pale pod sovjetski utjecaj.
1993. Sjeverna Koreja je objavila kako se planira povući iz Ugovora o neširenju nuklearnog oružja (Nuclear Non-Proliferation Treaty – NPT), te je odbila inspektorima prilaz nuklearnim postrojenjima.
515. pr. Kr. Dovršena je izgradnja Hrama u Jeruzalemu.
1365. Osnovano Sveučilište u Beču.
1513. Papa Lav X. samo tri dana nakon početka svog pontifikata, objavio je bulu, odobrivši javno štovanje relikvije Svete Krvi Isusove nastale euharistijskim čudom u Ludbregu.
1789. Utemeljena Američka pošta
1928. Nesreća St. Francis brane u Kaliforniji uzrokovala je poplavu u kojoj je poginulo 400 ljudi.
1940. Potpisan je Moskovski mirovni sporazum čime je završen Zimski rat između Finske i Sovjetskog Saveza.
Rođeni:
1270. Karlo Valois, grof Valoisa i titularni Latinski Car († 1325.)
1685. George Berkeley, irski filozof († 1753.)
1824. Gustav Robert Kirchhoff, njemački fizičar i kemičar († 1887.)
1927. Gajo Petrović, hrvatski filozof († 1993.)
1941. Olga Pivec, hrvatska glumica
1950. Javier Clemente, španjolski nogometni trener
1956. Steve Harris, američki glazbenik
1959. Milorad Dodik, bosanskohercegovački političar
1961. Mary Nevill, engleska igračica hokeja na travi
1962. Andreas Köpke, njemački nogometni vratar
Umrli:
417. Inocent I., papa
1502. Franjo Vranjanin, talijanski kipar (* oko 1430.)
1507. Cesare Borgia, talijanski političar i vojskovođa (* 1475.)
1914. George Westinghouse, američki izumitelj (* 1846.)
1916. Marie von Ebner-Eschenbach, austrijska književnica (* 1830.)
1942. William Henry Bragg, engleski fizičar (* 1862.)
1951. Alfred Hugenberg, njemački političar i poduzenik (* 1865.)
1955. Theodor Plievier, njemački književnik (* 1892.)
Imendani: Teofan, Bernard,Budislav,Maksimilijan