Kako nas trgovci tjeraju da potrošimo više?

Vjerojatno vam se dogodilo da odete u dućan po “samo par stvari”, a vratite se s punim vrećicama.

Kako biste smanjili impulzivnu kupovinu nepotrebnog, imajte na umu trikove kojima se trgovci služe da bi nas namamili: uzmite košaricu umjesto kolica, zatvorite oči dok ne dođete do police s mliječnim proizvodima, oglušite se na primamljive mirise, izbjegavajte police s desne strane jer su tamo skuplji proizvodi, a kad čekate na blagajni suzdržite se od uzimanja čokoladica, žvakaća i ostalih sitnica.

Odjel mliječnih proizvoda

Odjel s mliječnim proizvodima, na kojem mnogi ljudi svakodnevno kupuju, smisleno je smješten na kraju trgovine ili nekom zabačenom kutku, a sve s ciljem da dok dođete do njega “zapnete” za neki proizvod koji će vam se naći na putu. Kad uđete u trgovinu, ne zaboravite po što ste došli i, ako se ne možete kontrolirati, najbolje projurite između polica.

Mamljenje mirisima

Sigurno vam se dogodilo da vas, čim uđete u trgovinu, omame mirisi. Nije rijetkost da se odjel s cvijećem nalazi na samom ulazu u supermarket ili odjel s pekarskim proizvodima i kolačima.

S obzirom na to da cvijeće spada u kategoriju proizvoda bez kojih možemo, puno manje šanse su da bi ga netko stavio u kolica na kraju kupnje, nakon što bolje promisli, i kad mu kolica već budu puna. Uz to, trgovci su svjesni da se ljudskim osjetilima može utjecati na dobro raspoloženje i ponašanje kod kupovine.

Lagana glazba

Strategija da se pridobije kupca i probude njegova osjetila ide dalje. Spori tempo glazbe kakvu puštaju u trgovačkim centrima nije slučajno izabran. Cilj je da se u tom ritmu kreću i kupci, a ako je primjerice življa i lepršavija, namjera je da se nonšalantno stvari ubacuju u kolica. Možda bi se mi i trgnuli i išli doma obaviti zacrtane poslove, no u trgovinama nigdje nema sata koji bi nas posjetio na vrijeme.

Najbolje pozicije za najskuplje stvari

Krećući se po supermarketima, kupci češće idu desnim dijelom trgovine. Ovaj obrazac kretanja može se pripisati praksi u vožnji na desnoj strani ceste. Ovaj fenomen trgovci itekako koriste, pa nam upravo na tim mjestima ‘serviraju‘ najskuplje artikle.

Poznati brendovi su u fokusu

Ako pažljivije pogledate police, uočit će te da su proizvodi poznatih brendova, obično najskuplji, složeni u razini očiju, a sve ostalo na višim ili nižim pozicijama, dakle teže su dostupni. To nimalo nije slučajno – trgovcima je uvijek najvažnije da im ostavite što više novca.

Trik s ’99’

Cijene koje završavaju na 99 su vrlo česte, a to nije nimalo slučajno. Iako je razlika u samo jednoj lipi, puno bolje zvuči primjerice 49,99 kuna, nego 50 kuna. Riječ je o psihološkoj cijeni na koju potrošači podsvjesno reagiraju. Kad cijena završava na 99, u Hrvatskoj to znači i da ćete ostati bez lipe, jer nam je trgovci nemaju običaj vraćati. Zvuči kao sitnica, ali trgovci tako ‘uberu’ milijarde.

‘Povoljni’ paketi

Trgovci sve češće nude pakete u kojima je više istih proizvoda koje se u paketu nude povoljnije, ili primjerice dva platite, a jedan je gratis. Kupujući veću količinu cijena je u pravilu niža, ako ne se mulja s cijenama, a što nije rijetkost: No, pitanje je trebaju li nam uvijek veće količine, primjerice, pudinga.

“Više” za manje novca

Nekad se nude proizvodi s kojih ‘vrišti’ 50 % više. Količina može biti poduplana, ali može se dogoditi da ni cijena nije ista – već 50 % ili nešto viša u odnosu na standardno pakiranje. Dobro otvorite oči.

Sitnice s blagajne

Pored svake blagajne nanizani su sitniji artikli. Dok čekamo red na blagajni, često u košaricu ubacimo nešto od tih sitnica. Vrlo često to uradimo impulzivno. Čokoladice i drugi slatkiši poredani pored blagajne često se prodaju po višoj cijeni, u odnosu na one vrlo slične koji su složeni na “običnoj” polici među stotinama drugih artikala.