Početna - NOVOSTI - Kamo je nestala zima i hoće li konačno stići?
Zima

Kamo je nestala zima i hoće li konačno stići?

Prije tjedan dana počela je kalendarska zima. Potrajat će sve do 20. ožujka 2014. godine. Nakon tople jeseni i toplog prosinca već se mnogi pitaju gdje hoće li uopće biti zime. Klimatološka zima sastoji se od mjeseci prosinca, siječnja i veljače, prenosi Crometeo.

Prosječna mjesečna temperatura u prosincu u nizinama unutrašnjosti većinom je od 1 do 2°C, a niža je u Lici i Gorskom kotaru. Na Jadranu su prosječne vrijednosti od 6°C ponegdje na sjevernom Jadranu i Zagori, do 11°C na otocima Dalmacije.

Potpuno je izvjesno da će u cijeloj Hrvatskoj ovogodišnji prosinac biti topliji od spomenutog prosjeka, s jačim odstupanjem na Jadranu nego u unutrašnjosti zemlje, gdje su stabilna anticiklona i magla dio mjeseca učinili “umjetnu” zimu.

Kakve su bile zime u Hrvatskoj zadnjih godina na Jadranu

zime_na_jadranu

Ako promatramo prosječne dnevne temperature u studenom i prosincu ove godine valjda primijetiti nekoliko zanimljivih stvari. Na cijelom Jadranu najhladniji dio spomenutog dvomjesečja bio je kraj studenog. Tada su temperature zraka u većem dijelu zemlje bile niže od višegodišnje prosjeka za oko dvije standardne devijacije. Jako zahlađenje u zadnjoj dekadi studenog bilo je posljedica prodora vrlo hladne kontinentalne zračna mase s područja Rusije.

Već do početka prosinca temperature su se vratile u normalu, a potom su odstupanja postala pozitivna. Prosinačka toplina bila je posljedica izraženog zonalnog visinskog strujanja, odnosno izražene ciklonalne aktivnosti nad sjevernim Atlantikom. Topao i vlažan oceanski zrak preplavio je zapadu i sjevernu Europu gdje su se pojavljivale vrlo jake ciklone. Početkom mjeseca bila je to ciklon Xaver, a kod nedavnog Dirka nad britanskim kopnom zabilježen je drugi najniži tlak zraka u povijesti službenih meteoroloških mjerenja.

Prava zima tek sredinom siječnja?

Nad našim dijelom Europe dominirala je stabilna anticiklona, tek uz povremene brze prodore sa zapada. Anticiklona je pogodovala jakoj temperaturnoj inverziji zbog koje su unutrašnjost zemlje često prekrivali magla i niski oblaci iz kojih je ponegdje i sniježilo. Zbog toga je sredina mjeseca na kopnu bila hladnija od prosjeka, no čim su se magla i oblaci razišli, temperatura je bila u izraženom porastu u zadnjoj dekadi mjeseca.

Najzanimljiviji je prosječan porast temperature zraka koji se gotovo pravilno uočava na Jadranu od kraja studenog do kraja prosinca ove godine, i to upravo u razdoblju kada temperatura po višegodišnjem prosjeku – pada!

Promatrajući relevantne prognostičke materijale, niti sljedeća dva tjedna nije realno očekivati dolazak zime na naše područje. Štoviše, zimska hladnoća ne očekuje se nigdje u Europi zbog nastavka dominacije toplih zapadnih i jugozapadnih vjetrova s Atlantika. Kopnena euroazijska anticiklona u spomenutom razdoblju neće uspjeti odbiti utjecaj Atlantika od Europe.

Statistički gledano, za ljubitelje zime ipak ništa još nije izgubljeno. Primjerice, poznate snježne zime 2004/20005. i 2005./2006. počele su u zadnjoj dekadi siječnja. Snijega je tada bilo čak i na Jadranu. Također, treba se podsjetiti i da je najjača zimska ciklona zadnjih desetljeća za neke dijelove Hrvatske, ciklona Gabor, zimu donijela tek početkom veljače. Sve nabrojeno ne mora značiti da će i ove zime biti tako, no sredinom siječnja sinoptička situacija nad Europom trebala bi se početi mijenjati.

Rabljena Vozila

Komentiraj

x

Pogledajte još

Kastav – Poziv za dodjelu „poklon bona prvašićima“

Pozivaju se roditelji čija su djeca upisana u prvi razred osnovnih škola izvan područja grada Kastva u školskoj godini 2018./2019., a imaju ...