Za prijavu europskim fondovima prva je na redu Palača šećerane, koja ima građevinsku dozvolu i projekt konstruktivne sanacije, rekao je za Hinu pročelnik Odjela riječke Gradske uprave za kulturu Ivan Šarar. Slijede prijave ostalih elemenata kompleksa budućega kulturnog središta. Cijeli kompleks, bude li sve teklo prema očekivanjima, mogao bi biti uređen do 2022. godine, rekao je Šarar, dodajući da su ukupni troškovi procijenjeni na 280 milijuna kuna, uključujući PDV.
“Projekt ima smisla te vjerujemo u ostvarenje novoga kulturnog središta”, istaknuo je Šarar.
Također je rekao da je uređenje prostora MMSU-a i Gradske knjižnice u ovom obliku znatno jeftinije od projekata po modelu kakav je planiran do 2012. godine. Naime, početkom prošlog desetljeća Gradska uprava odlučila je da se Gradska knjižnica gradi kao zaseban objekt iznad podzemne garaže na Klobučarićevu trgu, a da se MMSU smjesti u T-objekt negdašnje Tvornice “Rikard Benčić”.
Nakon desetljeća odgode početka radova, opravdavanih nedostatkom novca, a neslužbeno i zbog problema sa statikom nesuđene zgrade knjižnice iznad garaže, iznenada je posve promijenjen koncept te je odlučeno da se svi objekti urede u sklopu bivše tvornice, u gabaritima izgrađenih zgrada.
Šarar je rekao da bi projekt Gradske knjižnice kao novogradnje te MMSU-a u prijašnjemu modelu “bili nepogodni” za financiranje iz europskih fondova te da je sadašnja cijena uređenja muzeja i knjižnice zajedno, po procjenama, oko 110 milijuna kuna. Samo zgrada knjižnice kao samostalna novogradnja procjenjivana je na 120 milijuna kuna, a uređenje MMSU-a u T-objektu po projektu Randića i Turata trebalo je stajati 150 milijuna kuna.
Ravnatelji zadovoljni, integraciju kulturnih institucija smatraju dobitkom za grad
Ravnatelj Muzeja grada Rijeke Ervin Dubrović izražava zadovoljstvo razvojem događaja navodeći da je on, uz još neke istaknute kulturne djelatnike u Rijeci, još početkom prošlog desetljeća predlagao da se u kompleksu “Rikard Benčić” uredi svojevrsna riječka muzejska četvrt. Izgubljeno je nešto vremena, ali je konačno pronađeno dobro rješenje, rekao je Dubrović za Hinu.
Muzeju grada, istaknuo je Dubrović, i dalje će biti potreban prostor u zgradi u kojoj je sada jer u Palači šećerane nema dovoljno mjesta za muzejski fundus i tehničku zbirku. Očekuje da će se muzej u novom prostoru otvoriti do 2020. godine, kad bi Rijeka mogla biti Europska prijestolnica kulture.
Ravnatelj MMSU-a Slaven Tolj istaknuo je da je integracija kulturnih institucija na jednom prostoru velika vrijednost grada zbog mogućnosti sinergije. “Otvara se novi način razmišljanja i zajedničkog djelovanja. To je ozbiljan dobitak za grad”, ocijenio je.
Novi prostor MMSU-a uredit će se bez viška sadržaja, bit će usmjeren na programe i predstavljanje autora te usklađen s kontekstom vremena i prostora, dodao je Tolj.
Osim toga, MMSU će dobiti i sadržaje koji su mu nedostajali na sadašnjoj lokaciji, poput prostora za edukaciju i otvorene knjižnice. Sadašnji prostor ne zadovoljava uvjete za pohranu umjetnina ni za njihovo izlaganje pa nismo mogli ostvariti izložbe eminentnih zbirki i globalno relevantnih radova koji su nam se nudili, dodao je.
Dječja kuća zamišljena je kao mjesto namijenjeno edukaciji i odgoju djece kroz stvaranje, istraživanje, učenje i igru i bit će mjesto prožimanja kulture i tehnologije u kojemu razvijaju svoju kreativnost, vještine i sposobnosti.
Tvornica “Rikard Benčić” prostorno je nasljednica Rafinerije šećera, utemeljene sredinom 18. stoljeća na predjelu Brajdi, te poslije Tvornice duhana koja je radila do 1949. godine, kada se tu otvorila tvornica strojeva nazvana po Riječaninu, antifašistu i ilegalcu ubijenom 1944. godine u dobi od 24 godine.
Tvornica “Rikard Benčić” završila je u stečaju krajem prošlog stoljeća te je grad Rijeka u stečajnom postupku postao vlasnikom cijelog područja.