Prijedlog regionalne podjele Hrvatske

Pred očima javnosti pojavio se još jedan prijedlog regionalne podjele Hrvatske. Za razliku od nekoliko prethodnih prijedloga, iza ovog stoje neovisni stručnjaci, geografi i autori niza stručnih knjiga i udžbenika dr. Dragutin Feletar, sveučilišni profesor i član suradnik HAZU i dr. Petar Feletar sa zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti, koji su svoju analizu teritorijalnog preustroja zemlje ograničili na znanstvene, a ne na političke argumente.

Najnoviji prijedlog za regionalizaciju Hrvatske, u kome se obrazlaže i potreba smanjenja broja gradova i općina, umnogome se razlikuje od javnosti poznatog prijedloga dr. Ivana Koprića i Instituta za javnu upravu, odnosno od prijedloga zagrebačkog Ekonomskog instituta na osnovu kojeg je Ministarstvo regionalnog razvoja napravilo plan podjele Hrvatske na pet upravnih regija.

Sedam plus jedan

U svojoj analizi, stručnjaci predlažu podjelu Hrvatske na osam regija, od kojih bi jedna bila grad Zagreb. Istra bi bila najmanja samostalna regija, u kojoj bi se, kao i drugdje u zemlji, općine i gradovi trebali “okrupniti” kako bi se došlo do ušteda.

– Napravili smo geografsku podlogu za podjelu Hrvatske na regije. Predvidjeli smo osam regija, od kojih je jedna grad Zagreb, koji treba zadržati poseban status zbog svoje razvijenosti, te da drugi dijelovi Hrvatske ne bi imali smanjene šanse zbog razvijenosti glavnog grada, objašnjava dr. Dragutin Feletar.

Prema prijedlogu, Hrvatska bi se podijelila na Istarsku regiju, te na Središnju Hrvatsku, Istočnu Hrvatsku, Zapadnu Hrvatsku, Središnji Jadran, Južnu Hrvatsku, Sjeverozapadnu Hrvatsku i grad Zagreb. Istarska regija bila bi prostorno najmanja  u kojoj bi se, kao i drugdje u zemlji, općine i gradovi trebali “okrupniti” kako bi se došlo do ušteda.

Primorsko-goranska i Ličko-senjska županija bi se spojile u jednu regiju s Rijekom kao regionalnim i Gospićem kao subregionalnim središtem. Status grada ili područnog središta ostao bi Opatiji, Krku, Delnicama, Crikvenici, Rabu, Malom Lošinju, Senju i Otočcu. Općina Kostrena bi se ukinula i pripojila Rijeci, a Jelenje bi ušle u sastav općine Čavle. Status općine ili lokalnog središta prema tom prijedlogu zadržali bi i Lovran, Matulji, Kastav, Viškovo, Čavle, Bakar, Kraljevica, Omišalj, Novi Vinodolski, Čabar, Ravna Gora, Vrbovsko, Brinje, Novalja, Udbina i Korenica.

“Prosječna veličina regija koje predlažemo je oko 500 tisuća stanovnika uobičajena je u mnogim europskim zemljama. Istra bi, s nešto više od 200 tisuća stanovnika, bila najmanja hrvatska regija. Potrebno je napraviti upravnu podjelu zemlje, što je težak, ali najvažniji dio posla. Bez toga, odnosno bez smanjenja javne uprave, ne može se govoriti o podjeli na nove regije, kao i o spajanju gradova i općina,” napominje dr. Feletar.

Stručnjaci predlažu da se broj upravnih jedinica u cijeloj zemlji s 556 smanji na 219 jedinica, što je 60,8 posto manje od postojećeg upravnog ustroja. Osam regija zamijenilo bi postojeći sustav od 21 županije, a u svakoj bi prosječno živjelo 535 tisuća stanovnika. Uz “glavne gradove”, odnosno središta regija, oformila bi se i podžupanijska središta, te 72 grada i 123 općine. Statistički gledano, Hrvatska bi imala 43,7 posto manje gradova i 69,8 posto manje općina nego što ih ima danas. Dok prosječna općina danas ima 4157 stanovnika, po novom bi ih ustroju bilo 13.482.